Tijelo za europske političke stranke i
europske političke zaklade

Zabrane izravnog i neizravnog financiranja

Na temelju iskustava stečenih primjenom u praksi Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 („Uredba") tijekom proteklih godina, Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade („Tijelo") želi europskim političkim strankama i europskim političkim zakladama ponuditi popis smjernica (koji nije konačan). Smjernice koje Tijelo sastavlja ne utječu na izravno obvezujuću prirodu Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014. Nadalje, treba napomenuti da smjernice i dalje podliježu izmjenama s obzirom na to da se kontinuirano stječe dodatno iskustvo i/ili mijenja zakonodavni okvir.

Opće napomene

  • Neizravno financiranje postoji u slučajevima kada nacionalna politička stranka ili kandidat pribavi financijsku korist, među ostalim tako što izbjegne troškove koje bi inače morao snositi, čak i ako nije proveden nikakav izravan prijenos (MENL/Parlament, T-829/16; ADDE/Parlament, T-48/17).
  • Kako bi procijenilo postoji li neizravno financiranje, Tijelo uzima u obzir skup indicija, primjerice indicije koje se odnose na sadržaj financirane mjere, te zemljopisne i vremenske indicije (vidi MENL/Parlament, T-829/16; ADDE/Parlament, T-48/17).
  • Kako bi se dokazalo postojanje neizravnog financiranja, dovoljno je osloniti se na „dovoljno konkretne, precizne i dosljedne dokaze" (ACRE/Parlament, T-107/19).

Zajedničke aktivnosti

  • Zajedničke aktivnosti europskih političkih stranaka ili europskih političkih zaklada s partnerima na nacionalnoj razini nisu same po sebi zabranjene Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014. Konkretno, komunikacija s javnošću koju pokrene nacionalni partner za potrebe aktivnosti europskih političkih stranaka ili zaklada može biti učinkovito sredstvo za skretanje pozornosti na europsku politiku i politička pitanja. Međutim, zabrane financiranja utvrđene u članku 22. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 moraju se poštovati u svakom trenutku.

  • U slučaju aktivnosti koju određena europska politička stranka zajednički provodi s drugom političkom strankom, posebno nacionalnom strankom, prekomjerni udio europske političke stranke u financiranju takve aktivnosti mogao bi predstavljati „neizravno financiranje" koje je zabranjeno člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014.

  • U slučaju aktivnosti koje određena europska politička zaklada provodi zajedno s nekom političkom strankom ili drugom zakladom, prekomjerni udio europske političke zaklade u financiranju takve aktivnosti mogao bi predstavljati „neizravno financiranje" koje je zabranjeno člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014. .

  • Kako bi se procijenilo postojanje mogućeg neizravnog financiranja stranke ili zaklade na nacionalnoj razini na temelju te odredbe, potrebno je uzeti u obzir niz čimbenika, kao što su posebno:

    • dosljedna vidljivost europske političke stranke/zaklade;

    • razina kontrole koju europska politička stranka ili zaklada ima nad aktivnošću u odnosu na stranku ili zakladu na nacionalnoj razini. Pri ocjeni tog aspekta bitni su opći kontekst aktivnosti, opseg, sadržaj, ciljevi, ciljna skupina / ciljne skupine, motivacija i potencijalna vrijednost aktivnosti za rezultat nacionalne stranke na nacionalnim izborima (vidi također presudu MENL/Parlament, T‑829/16, točka 83.ff);

    • udio sufinanciranja koji snosi europska politička stranka/zaklada, a koji bi trebao pokazati realističnu korelaciju s ukupnim sudjelovanjem europske političke stranke/zaklade u odnosu na sudjelovanje nacionalne stranke u određenoj aktivnosti (vidi također presudu MENL/Parlament, T‑829/16, točka 89.).
  • U nedostatku saznanja o ukupnom trošku zajedničke aktivnosti Tijelo bi u načelu trebalo tražiti dodatne informacije o toj aktivnosti jer je to jedan od ključnih čimbenika za procjenu usklađenosti s člankom 22. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014. U takvim bi okolnostima mogla biti korisna dodatna dokumentacija kao što su pozivnica ili bilo koji drugi popratni dokument, ne dovodeći u pitanje analizu svakog slučaja pojedinačno, što može ukazati na potrebu za dodatnim informacijama.
  • S obzirom na to da Tijelo može zatražiti dodatne informacije o zajedničkim aktivnostima, korisno je da europske političke stranke i europske političke zaklade imaju spreman standardni skup dokumentacije za svaku od svojih zajedničkih aktivnosti, posebno u obliku financijskih aranžmana, ako postoje, fotografija i detaljnih programa.

Kandidat

  • Kad je riječ o kandidatima, člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 propisano je da se za svakog pojedinačnog „kandidata" procjenjuje je li mu europska politička stranka osigurala „izravno ili neizravno financiranje".
  • Da bi se procijenilo smatra li se određena osoba „kandidatom", relevantni su sljedeći kriteriji:

    • postoje li opravdani razlozi na temelju kojih se može smatrati da je ta osoba, u vrijeme dok je u tijeku bila aktivnosti neke od europskih političkih stranki u kojoj sudjeluje i ta osoba, istaknula kandidaturu za izbore, posebno uzimajući u obzir javne izjave, kao i postupke imenovanja kandidata u predmetnoj stranci i/ili državi članici; i

    • kronologija događanja između aktivnosti u kojoj ta osoba sudjeluje i izbora.
  • Osobe koje su se prethodno kandidirale za bilo koju dužnost za koju se održavaju izbori (bez obzira na to jesu li zaista izabrane) više nisu „kandidati" u smislu članka 22. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 za potrebe postizborne aktivnosti, osim ako su u tom trenutku kandidati za ponovni izbor ili se kandidiraju za neku drugu dužnost, vodeći računa o prethodno objašnjenim kriterijima.
  • Valja napomenuti da se članak 22. stavak 1. navedene uredbe može primjenjivati i iz drugih razloga, među ostalim ako u vrijeme određene aktivnosti ne postoji nijedan „kandidat", npr. jer tijekom aktivnosti koju je financirala određena europska politička stranka (već) izabrani predstavnik iz neke stranke članice osigurava vidljivost i sadržaj toj stranci članici na trošak predmetne europske političke stranke (vidi prethodno navedene opće smjernice o zajedničkim aktivnostima u tom pogledu).
  • Službeno razdoblje kampanje nije nužno jedini relevantni aspekt. Pitanje kandidata mora se ocijeniti u skladu s nacionalnim pravom i predizbornom praksom (npr. predizborima unutar stranke). Tijelo kao glavno mjerilo provjerava je li u vrijeme provedbe aktivnosti kandidatura već poznata i predstavljena, bez obzira na formalnu fazu u kojoj se nalazi.
  • Ako europska politička stranka ili europska politička zaklada pokriva putne troškove kandidata, to bi se moglo smatrati kao korist za kandidata ako bi u protivnom kandidat taj trošak vjerojatno morao platiti iz proračuna za kampanju. Potrebno je ocijeniti i druge elemente kao što su opseg i mjesto aktivnosti.

Aktivnosti subjekata povezanih s europskim političkim strankama

  • Tijelo podsjeća da se članak 22. stavak 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 odnosi i na aktivnosti koje obavljaju povezani subjekti na europskoj razini koji primaju financijsku potporu od europskih političkih stranaka.

  • Člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 ne zabranjuju se zajedničke aktivnosti subjekata povezanih s europskim političkim strankama sa strankama članicama ili s njihovim povezanim subjektima.

  • Predmetnom odredbom, međutim, od europskih političkih stranaka zahtijeva se da, u slučaju zajedničkih aktivnosti povezanih subjekata sa strankama članicama ili s njihovim povezanim subjektima, stopa sufinanciranja odražava više čimbenika povezanih s kontekstom i sadržajem predmetnog događanja (vidi gore). Konkretno, potrebno je uzeti u obzir sljedeće čimbenike:
    • vidljivost europske političke stranke ili njezinog europskog povezanog subjekta;
    • razinu kontrole subjekta povezanog s europskom političkom strankom nad događanjem; i
    • udio sufinanciranja povezanog subjekta europske političke stranke mora biti razmjeran njegovoj vidljivosti i razini kontrole u usporedbi s vidljivošću i razinom kontrole stranke članice ili s njome povezanog subjekta.

Korektivne mjere

  • Korektivne mjere prilika su za europske političke stranke i europske političke zaklade da korigiraju određene slučajeve kršenja prije nego što Tijelo odluči o sankciji i objavi je.

  • Međutim, svrha korektivnih mjera nije ta da nepridržavanje pravila ostane nesankcionirano. Stoga, osim u slučaju isključivo administrativnih ili aritmetičkih pogrešaka ili manjih pogrešaka, mjere „popravljaju situaciju" u smislu članka 29. Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 samo ako u razumnom roku koji je Tijelo navelo u pojedinačnom slučaju:
    • učinkovito osiguravaju zakašnjelo poštovanje zahtjeva koji je već morao biti ispoštovan (to može, ovisno o okolnostima pojedinačnog slučaja, biti plaćanje iznosa koji je trebao biti isplaćen ili vraćen na raniji datum) i usto;
    • sadrže čvrste i provjerljive strukturne mjere kojima se sprečava ponavljanje takve situacije u budućnosti (to mogu biti, ovisno o okolnostima pojedinačnog slučaja, pedagoške mjere usmjerene na osoblje, opoziv ugovora zbog kojih je došlo do problema s poštovanjem obveza, obavješćivanje stranaka članica itd.).

  • Provedba korektivnih mjera podliježe kontinuiranom praćenju. Konkretno, od presudne je važnosti da se u budućnosti dosljedno poštuju zahtjevi u vezi kojih je europska politička stranka ili europska politička zaklada već jednom poduzela korektivnu mjeru. Slična situacija kršenja iste europske političke stranke ili europske političke zaklade stoga se drugi put ne može „ispraviti" istim korektivnim mjerama. Od europske političke stranke ili europske političke zaklade koja je već imala priliku prilagoditi svoje procese sličnom problemu u pogledu pridržavanja pravila i koja pritom još nije sankcionirana, očekivat će se da uvelike poboljša korektivne mjere.